U Srbiji oko 100.000 starih ljudi živi ispod granice siromaštva. Najteže je u seoskim staračkim domaćinstvima. Svaki peti građanin stariji od 65 godina nema penziju. Socijalnu pomoć prima tek svaki deseti siromašni stari čovek.
Srbija je u vrhu liste zemalja sa nastarijim stanovništvom. Poražavajuć je podatak da oko 100.000 starih živi ispod granice siromaštva. Stručnjaci kažu da se najteže živi u seoskim staračkim domaćinstvima, ali se i penzioneri u gradovima teško snalaze. Dragica Stefanović još nije dočekala penziju, jer je posle 28 godina radnog staža dobila otkaz. Sada preživljava od socijalne pomoći i odlazi u narodnu kuhinju da se prehrani. Duguje za info stan preko 500.000 dinara, i ne zna kako i kada će to platiti.
"Dobijam socijalnu pomoć 7.000 dinara. Od tih para plaćam račune i bukvalno mi preostane 1.000 dinara, što je vrlo teško rasporediti. Na šta da rasporediš 1.000 dinara? Morate se odreći povrća i lične higijene i uopšte svega što je vezano za normalan život ", kaže Dragica.
Koreni siromaštva starih su u dugogodišnjem neuplaćivanju doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje ljudima koji su ceo život radili i pred kraj radnog veka našli se u nevolji, ne svojom voljom.
O tome svedoči podatak da preko 20 odsto starijih od 65 godina, odnosno, svaki peti nema penziju.
"Socijalnu pomoć države prima tek svaki deseti siromašni stari čovek. Uslovi za socijalnu pomoć su prilično rigorozni. Socijalnu pomoć može da ostvari, po novom Zakonu o socijalnoj zaštiti, starije lice koje ima ispod hektara obradive zemlje, onaj koji nema srodnike koji su u obavezi da učestvuju u njegovom izdržavanju", objašnjava mr Nadežda Satarić iz organizacije "Amiti".
Satistika pokazuje da su u Srbiji najsiromašniji deca i stari. Stručnjaci kažu da socijalna pomoć koju primaju ne ublažava problem siromaštva, već samo pomaže da se preživi.
"U Srbiji ima 42 hiljade seoskih staračkih domaćinstava. Mislim da je to u ovom trenutku najveći problem socijalne zaštite i da naša pažnja mora biti usmerena upravo na tu grupaciju korisnika", kaže Ljubomir Pejaković iz Ministrastva rada i socijalne politike.
Novi zakon o socijalnoj zaštiti stupio je na snagu 1. aprila ove godine, a njime je povećan iznos socijalne pomoći i proširen broj onih koji mogu da je primaju.
Izvor: RTS
