Godišnje na radnom mestu u Srbiji strada oko 40 zaposlenih, a oko 1.000 radnika teško se povredi. U prvih osam meseci ove godine poginulo 15 radnika. Iz Republičke inspekcije rada apeluju na poslodavce da manje brinu o obimu posla, a više o bezbednosti radnika.
Na radnom mestu u Srbiji godišnje strada oko 40 zaposlenih, a oko 1.000 radnika teško se povredi. Iako Srbija imamo evropske zakone, uredbe i propise o zaštiti na radu, obučene inspektore i kazne do milion dinara, broj povređenih se ne smanjuje. Stalna obuka radnika o merama bezbednosti na radu, suzbijanje sive ekonomije, češće kontrole i oštrije kazne neki su od načina da se broj povreda radnika svede na minimum.
U prvih osam meseci ove godine 15 radnika poginulo je na radu, a prošle godine njih 35. Najčešći uzrok su pad sa visine, gušenje, povreda pri rukovanju mašinama, strujni udar i obrušavanje zemlje, kao što je bio slučaj u Zemunu pre nekoliko dana.
I pored 1.300 inspekcijskih nadzora, nabavka zaštitne opreme i ispravne mehanizacije poslodavcima je mnogo jeftinija od visoke novčane ili zatvorske kazne.
"Apelujem na svest poslodavaca da prilikom angažovanja radne snage ne bude najbitnije koliki će obim posla da se izvrši, koliko će to da traje i da li će biti ispunjeni rokovi, nego da se posvete i pitanju zdravlja i bezbednosti na radu radnika", izjavio je direktor Republičke inspekcije rada Predrag Peruničić.
Poslodavci koji ugroze bezbednost radnika, mogu da dobiju rešenje o zabrani rada ili prijavu sudiji za prekršaje, a odgovorni i da izgube inženjersku licencu.
"Kada se završi sa smrtnim slučajem, uvek se gubi licenca. Međutim, treba da kažemo da ima malo inspektora. Zaista imate deset građevinskih inspektora u Republici, a pitanje je da li time može da se pokrije toliki broj gradilišta", rekao je Dragoslav Šumarac iz Inženjerske komore Srbije.
Sindikalci smatraju da je veliki bezbednosni problem to što ne postoji Zakon o osiguranju zaposlenih.
"Mi idemo u susret svetu poslodavaca, svetu kapitala, jer oni sada nisu primorani da u ovakvim teškim slučajevima osiguraju radnike i na taj način preduprede nešto što može da se desi, jer građevinarstvo je rizična delatnost", istakao je Dušan Vuković iz Samostalnog sindikata građevine.
Poslednje dve godine podneto je više od stotinu krivičnih prijava i 1.300 zahteva za pokretanje prekršajnih postupaka, od kojih je obrađeno oko 700. Ipak, zbog nemogućnosti naplate i sudske zastarelosti, prošle godine od 500 miliona dinara kazni, naplaćeno je samo trinaest miliona.
Izvor: RTS